Skoči na sadržaj

  • twitter
  • youtube
  • googleplus
  • facebook

Odgovaranje na Da se zajedno vratimo u detinjstvo!


Opcije posta

  ili Obustavi


Sažetak teme

AMI

Postirano 10 February 2018 - 03:51 PM

Igre iz djetinjstva: Ovo je nekada bila najomiljenija dječija igračka, stara je čak 4.600 godina!

5a7ee647-c6e8-45ee-893d-70820a0a0a67-igr

 

Iako niko ne zna kada je nastala igra klikerima, prije nešto manje od jednog vijeka utvrđeno da je su se ljudi igrali njima još 2600. godine prije Nove ere u Mohenđo Darou na području današnjeg Pakistana.

Tragovi igranja klikerima pronađeni su i kod sjeveroameričkih Indijanaca. Prvi pronađeni klikeri bili su izrađeni od kamena. Kasnije su ih ljudi izrađivali i od keramike, sve tvrđe i ljepše kako su se razvijale civilizacije, zatim od stakla, a u rimskoj literaturi pronađeni su i zapisi pjesnika Ovidija da su, kad ne bi imala drugi izbor, antička djeca koristila lješnike za istu igru. To znači da je riječ o vjerovatno najstarijoj postojećoj igri na svijetu, staroj najmanje 4.600 godina.

Djeca su se igrala klikera i kod Kaldejaca u Mesopotamiji, i u antičkom Egiptu. U Evropi su prvi put industrijski počeli da ih proizvode duvači stakla u Njemačkoj u 19. vijeku, da bi se iznova nastalo oduševljenje igrom odatle proširilo prvo na ostatak Evrope i skoro istovremeno u SAD s migracijama Evropljana u Sjevernu Ameriku. 

Masovna proizvodnja keramičkih klikera postala je moguća 1884. kada je fabrika izvjesnog Sema Dajka iz Akrona u Ohaju smislila drvene blokove sa po šest kalupa. Skoro pa preko noći fabrika je počela da proizvoditi milione keramičkih klikera dnevno. Masovna proizvodnja staklenih klikera razvila se 1903, opet u Akronu, ovaj put u fabrici Frederika Kristensena, pa je tako Akron postao svetsko središte proizvodnje klikera.

Od 1932. grupa entuzijasta u Engleskoj počela je da održava takmičenje koje je nazvano britanskim i svjetskim prvenstvom u igranju klikera. Prva pobjednica bila je djevojčica Elen Giri iz Londona, ali u igri je mogao da se takmiči svako.

Što se tiče načina igranja, postoji mnoštvo više ili manje različitih igara širom svijeta na različitim kontinentima u različitim zemljama, od Afrike do Evrope i od Azije do obe Amerika i Australije. 

U međuvremenu se izrada klikera razvila u pravu umjetnost. Danas postoje keramički klikeri, nekoliko vrsta staklenih, drveni, metalni.... Njihove dimenzije iznose od jednog do osam centimetara u prečniku vezano za one koji se koriste za igru, dok prečnik umetničkih iznosi do 30 centimetara.

Nastale su i popularne video igre na temu igraja klikera - Marble Madness (1984.), Oxyd (1991.), Marble Drop (1997.), Marble Blast Gold (2003.), Marble Blast Ultra (2006.), Enigma i Switchball (2007.).


AMI

Postirano 02 February 2018 - 07:23 PM

Najprodavaniji PC uređaj: Commodore 64 se vraća kao mini konzola

mini_commodore.jpg

 

Više od trideset godina od pojave, Commodore 64 se i dalje smatra najbolje prodavanim PC uređajem svih vremena, a sada se vraća kao mini konzola.

THEC64 Mini je u potpunosti licencirani proizvod, koji je razvila kompanija Retro Games Ltd a distribuira ga Koch Media.

Konzola ima dimenzije koje su upola manje od originalnog C64 modela, a također je i potpuno funkcionalan sistem sa ugrađenom tastaturom, dva USB porta i joystick.

THEC64 Mini se na bilo koji moderan TV ili monitor povezuje preko HDMI, uz 720p izlaz.

Također podržava "Pixel Perfect" dispayj mod u 4:3 odnosu. Konzola stiže uz 64 preinstalirane igre, kao što su Boulder Dash, California Games, Deflektor, Hunter's Moon, Mission Impossible (1 i 2), Nobby the Aardvark, Speedball (1 i 2), Things on a Spring i druge. 

Nije poznato kakav GUI sistem koristi. Također nema ni informacija o cijeni i datumu dostupnosti. 

 


malena

Postirano 31 January 2018 - 10:29 AM

112277_baka_ls.jpg

 

Naše bake su znale najbolje: 3 stvari koje su uvek imale u kući!

 

 

One su uvek mile, maze nas i uglavnom su mnogo popustljivije od roditelja. U njihovim kuhinjama smo jeli hranu čiji ukus nećemo zaboraviti do kraja života

 

Kada pomislite na detinjstvo, šta vam prvo padne na pamet? Neko bezbrižnije vreme, igre sa drugarima do večeri napolju, letovanja na Jadranskom moru. Naravno, nezaobilazan deo detinjstva su i odlasci kod bake i deke, naših omiljenih članova porodice, od kojih mnogi sada nažalost više nisu živi.

 

 

Bake u životu svakog čoveka zauzimaju posebno mesto. One su uvek mile, maze nas i uglavnom su mnogo popustljivije od roditelja. U njihovim kuhinjama smo jeli hranu čiji ukus nećemo zaboraviti do kraja života. Koliko smo do sada samo probali ukusne hrane, ali ništa ne može da se poredi sa bakinim domaćim hlebom. Ma šta god da baka spremi, uvek je nekako slađe i lepše.

 

124741_baka-kuva_ff.jpg?ver=1517347692

 

 

Sećate li se stvari koje je baka imala u kući, a koje kasnije nismo tako često viđali? Neke od njih se ponovo vraćaju u domove, izazivajući u nama onaj, pomalo težak osećaj nostalgije koja sa sobom nosi naše uspomene iz detinjstva. Ove 3 stvari, iz praktičnih razloga, ponovo osvajaju naše domove.

 

 

1. Mušeme

 

 

Mušema je nešto što je gotovo svaka baka imala na svom stolu. Razlog je svakako praktičnost. Naravno, tu su bili i stolnjaci za svečani ručak ili slavu, ali mušeme su bile vladarke svakodnevnog života u kuhinji.

 

 

Na njima smo jeli razne đakonije, a svi smo najviše voleli poslastice. Najbolje od svega je to što ako slučajno prospemo nešto po stolu, nema nikakve štete i ljutnje. Baka samo prebriše vlažnom krpom i sve je u najboljem redu!

 

 

Danas možemo kupiti mušeme na veliko, ali i kao pojedinačne komade. Štaviše, one se danas proizvode u različitim varijantama, bilo da su nam potrebne PVC, silikonske, jednokratne ili čipkane. Mnoge porodice se danas odlučuju za mušeme zbog male dece, jer se pokazalo kao praktično rešenje. Bake su imale pravo.

 

142315_profimedia0285161974_ff.jpg?ver=1

 

 

2. Mast

 

 

Svako ko se seća bakinih prženih jaja sa paradajz salatom i domaćim hlebom, pamti to kao jedan od najslađih obroka koje je u detinjstvu jeo. Za to je zaslužna svinjska mast, namirnica koju je svaka baka svakodnevno koristila pri spremanju hrane.

 

 

Poslednjih decenija smo svedoci da je mast neopravdano svrstana u 4 bele smrti. Pored brašna, šećera i soli, mast se našla na spisku namirnica od kojih treba bežati.

 

 

Međutim, u poslednje vreme, mnoge studije su pokazale da je ova vrsta satanizacije masti neopravdana. Zapravo, ispostavilo se da je životinjska mast mnogo bezazlenija u odnosu na hidrogenizovane biljne masti koje možemo naći u gotovo svim gotovim proizvodima.

 

 

Smatra da svinjska mast sadrži čak 60 % monozasićenih masti i to mahom oleinske kiseline. Oleinska masna kiselina pospešuje rad srčanog mišića, reguliše nivo holesterola u krvi i smanjuje rizik od srčanog udara. Upravo iz ovog razloga, mnogi ljudi koji vode računa o ishrani, danas obavezno imaju u svojoj kući kanticu svinjske masti.

 

 

Naravno, ne treba ni u čemu preterivati.

 

135593_shutterstock-566564704_ff.jpg?ver

 

 

 

 

3. Mlin za kafu

 

 

U ovo brzo i ludo vreme, sve manje imamo vremena da se bavimo kuhinjom. Sve što možemo, kupujemo u prodavnici, a višednevno spremanje zimnice je postalo redak događaj.

 

 

Kafu takođe kupujemo u prodavnici, ali svi pamtimo miris tek ispečene kafe, koja je spremna da se samelje. Naše bake su to radile u ručnim mlinovima za kafu, obrćući ručku dok se ne samelje i poslednje zrno. Posle ovog dugog procesa, kada se skuva šoljica aromatične kafe, svaki srk je imao posebnu vrednost i divan ukus.

 

142317_profimedia0221178229_ff.jpg?ver=1

 

 

Poslednjih godina ispostavilo se da kafa koju kupujemo u prodavnicama nije čista kafa, već da sadrži surogate kao što su ječam, raž, slad, pšenica, soja, kukuruz, pa čak i grašak. Oni se dodaju kafi zbog mase. Iako se radi uglavnom o žitaricama koje nikom neće naškoditi, za prave ljubitelje kafe je to neprihvatljivo.

 

 

Upravo su se iz ovog razloga u naše domove počeli vraćati mlinovi za kafu. Neki su sačuvali bakin ručni mlin, pa u njemu melju zrna kafe, dok drugi koriste malo savremenije rešenje u vidu električnog mlina. U svakom slučaju, došlo je vreme da se za šoljicu prave kafe čovek mora malo više potruditi.

 

 

Naše bake su oduvek znale da ponekad mora tako…


AMI

Postirano 28 January 2018 - 07:44 PM

PRIJE 60 GODINA ROĐENE SU LEGO KOCKICE

Lego-kockice---Pixabay.jpg

Na današnji dan prije 60 godina (28.01.1958) kompanija Lego iz Danske patentirala je dizajn svojih kocki, koje su kompatibilne i s današnjim izdanjima

Ime 'Lego' je kombinacija danskih riječi 'Leg' i 'Godt', što znači 'lijepo se igraj'. U početku je Lego pravio samo drvene igračke, ali zadnjih 40 godina koriste samo plastične kockice. Lego je vrsta igračaka koja se sastoji od malih plastičnih dijelova koji se mogu međusobno spajati, i na taj način napraviti skoro sve što se može zamisliti. Dijelovi se jednostavno spajaju i razdvajaju (ne koriste se ljepilo, makaze i slično) što doprinosi brzini sklapanja, navodi Wikipedia.  

Dijelovi su izrađeni od trajnih materijala, tako da igranje može da traje godinama. Kod Lego kockica, mašta je najbitnija, jer nije potrebna tehnička vještina - sve što zamislite možete izgraditi ako imate dovoljno dijelova.

Do danas su proizvedene stotine milijardi Lego-kocaka (ukupan broj procjenjuje se na 560 milijardi, no svake se godine povećava za nekoliko desetaka milijardi). 


AMI

Postirano 18 January 2018 - 06:40 PM

Da li znate koliko godina je napunio mornar Popaj?

Popeye-cover-696x456.jpg

Jedan od najhrabrijih momaka iz crtanih filmova nikada nije izgubio popularnost.

 

Slavni mornar Popaj se prvi put pojavio u stripu 17. januara 1929. godine. Bio je to Thimble Theatre comic strip, i od prvog trenutka Popaj je naišao na sjajne reakcije.

Danas ovaj snažni mornar čija snaga leži u spanaću slavi 89. rođendan.

Popaj i Oliva su stvarni ljudi

Zapravo, crtani likovi su zasnovani na pravim ljudima. Elzee Segar je inspiraciju pronašao u svom rodnom gradu Chesteru, Ilinois. Jednooki Frank “Rocky” Fiegel je bio poznat kao čovjek koji voli da se bije i da puši. Fiegel je preminuo 1947. godine, a na njegovom nadgrobnom spomeniku piše “čovjek koji je bio glavna inspiracija za Popaja”. Oliva je zasnovana na Segarovoj komšinici Dori Paskel koja je bila veoma visoka i nosila je punđu.

Popaj je ubijedio djecu da jedu špinat, ali…

Naime, u prvoj verziji Popaja njegova snaga nije zavisila od špinata, već od magične ptice koju bi morao da pomazi po glavi. U verziji 1930. godine Popaj je počeo da jede špinat da bi postao snažan.

Za vrijeme Velike depresije upotreba špinata je porasla za 33% zbog popularnosti Popaja jer je u periodu velike ekonomske krize narod bio željan hrane koja će im dati snagu.

Linija koja dovodi u vezu špinat i snagu je medicinski magazin iz 1870. koji je tvrdio da u njemu ima 10 puta više gvožđa nego što zaista ima.

U prevodu – malo su slagali, tačnije za 10 puta su slagali. Dakle, roditelji džabe gurate kašiku špinata djeci u usta, ništa od mišića.


AMI

Postirano 25 December 2017 - 08:03 AM

JUNAK NAŠEG DETINJSTVA: Sećate li se Boška Buhe? Ovako izgleda danas! 

35-1.png

Skoro da ne postoji osoba koja nije čula ili pogledala čuveni jugoslavenski film ” Boško Buha ” . Ovako danas izgleda glumac koji je tumačio ulogu mladog partizana.

Boško Buha je jugoslovenski film snimljen 1978. godine. Režirao ga je Branko Bauer, a scenario su pisali Boško Matić i Dušan Perković. Radnja je posvećena životu Boška Buhe, mladog partizana i narodnog heroja koji je postao jedna od najvećih ikona bivše Jugoslavije.

Nakon neverovatne distribucije u bioskopima, proširena verzija filma je prikazana na programu JRT u obliku mini serije.

Glumac koji je tumačio ulogu Boška tada je imao 15 godina. Dnas Ivan Kojundžić ima 52 godine a živi u Zagrebu i radi na hrvatskom radiju.

Ispod pogledajte kako izgleda glumac koji je tumačio ulogu Boška Buhe 38 godina kasnije.

1-2.png3-1.png


malena

Postirano 29 November 2017 - 02:14 PM

Sutlijas1_72dpi_.jpg

 

Miris detinjstva: Tradicionalni sutlijaš desert

 

Omiljena poslastica iz detinjstva sada i na vašoj trpezi

 

Ova klasična poslastica, omiljena među svim generacijama, može da se obogati raznim voćem i prelivima po želji.

 

Sastojci:

 

čaša pirinča (po mogućstvu oblog zrna)

malo soli

1 l mleka

kesica vanilin-šećera

120 g šećera

cimet

 

 

Priprema:

 

1. Pirinač operite pod mlazom vode, stavite u šerpu i nalijte vodom, tek toliko da ga voda prekrije. Stavite da se kuva, pa dodajte so. Kad provri, smanjite temperaturu, pa postepeno dolijte još oko 1 dl vode.

 

2. Neprestano mešajte da se ne zalepi za dno šerpe i ne zagori. Kad uvri sva voda, dodajte mleko, opet malo po malo i neprestano mešajući. Kako pirinač bubri, dolivajte još mleka.

 

 

3. Pirinač je skuvan kad mleko postane gusto. Tad dodajte šećer i vanilu, mešajte još minut-dva na vatri.

 

4. Pre nego što sipate sutlijaš u posude, ostavite ga u poklopljenoj šerpi desetak minuta da odstoji. Pred posluživanje sutlijaš pospite cimetom.


AMI

Postirano 25 November 2017 - 07:40 PM

SJEĆATE LI SE POLITIKINOG ZABAVNIKA?

59ece28e-1204-4010-bd50-4d8e0a0a0a67-zab

 

Kultni časopis za djecu i omladinu ovih dana proslavlja 78. rođendan. Podsjećamo na najvažnije činjenice njegovog postojanja
 

U Skandinaviji i nekim zemljama zapadne Evrope praksa je da se djeca, još od predškolske dobi, dovode u biblioteke u kojima bi se u početku igrali s knjigama, a poslije, kada nauče slova, da ih i čitaju. Tako se stvaraju navika i svijest da je posjećivanje biblioteka i čitanje knjiga dio rituala kao što su kod nas, recimo, ispijanje kafe i prepričavanja političkih, sportskih i drugih tema.

Intencija takve prakse jeste stvaranje budućeg čitaoca. Istu takvu ideju imali su ljudi okupljeni u redakciji dnevne novine Politika. Željeli su napraviti časopis za djecu i omladinu koji bi ih pripremio za čitanje ozbiljnijih novinskih sadržaja. Tako je nastao Politikin zabavnik, koji se u prodaji pojavio davnog 28. februara 1939. godine. Kupci su ga u kioscima nalazili dva puta sedmično – utorkom i petkom, a cijena je bila jedan dinar. Tiraž prvog broja bio je 120.000 primjeraka. Glavni i odgovorni urednik Politikinog zabavnika bio je Miroslav Dim. Stevanović.

Kako mnogo stvari na našim prostorima određuje neki rat, takav slučaj je bio i s Politikinim zabavnikom. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije izašlo je 220 brojeva – posljednji broj objavljen je četvrtog aprila 1941. godine. Beograd je dva dana kasnije bombardovan, čime je ozvaničen početak rata na našim prostorima, kao i kraj izdavanja Zabavnika u Kraljevini Jugoslaviji. Rad redakcije Politikinog zabavnika ponovo je obnovljen sedam godina nakon završetka rata, petog januara 1952. godine, a na čelu redakcije bio je Kosta Stepanović.

Vjerovali ili ne

Kuriozitet vezan za Politikin zabavnik je činjenica da je izlazio u šest (6) država a da nije promijenio mjesto izdavanja. Prvi brojevi štampani su u Kraljevini Jugoslaviji, a rad redakcije obnovljen je za vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Najduži period izlaženja Zabavnik je imao za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Nakon raspada SFRJ, Zabavnik je još izlazio i za vrijeme Savezne Republike Jugoslavije, Državne zajednice Srbija i Crna Gora i naposljetku u Republici Srbiji, gdje još uvijek izlazi. Ovaj podatak je kao stvoren za stalnu rubriku u Politikinom zabavniku “Vjerovali ili ne”.

Otkud ime Politikin zabavnik? U procesu pokretanja novog časopisa, magazina ili novina, jedna od velikih dilema je kako će se isti zvati. Ako pitate stručnjake, oni će reći neka bude kratko, atraktivno i lako pamtljivo. Pred istom dilemom bilo je i tadašnje uredništvo koje je raspisalo javni poziv za odabir imena. Poziv je objavljen u dnevnoj novini Politika. Predloženo je nekoliko imena, a između ostalih i Politikin zabavnik. Ukupno je “glasalo” blizu 35.000 ljudi, a skoro petini se dopalo ime Politikin zabavnik. Devetogodišnja Antonija Savić proglašena je “kumom” časopisa jer je njezino ime izvučeno među onima koji su glasali za Politikin zabavnik.

Ideja je bila napraviti časopis sačinjen od stripa i tekstualnih sadržaja poput kratkih priča, mozgalica, zanimljivosti… Prema riječima aktuelnog urednika Politikinog zabavnika, Zefirina Grasija, ogledni uzor bio je italijanski časopis za djecu pod nazivom Corriere dei Piccoli. Teško je jasno definirati profil Politikinog zabavnika čiji je moto “novina za čitaoce od 7 do 107 godina”, međutim, najboljim se čini pojašnjenje pomenutog urednika da je Zabavnik “novina sa formulom udrobljenog sadržaja” ili kako to on u intervjuu za beogradski sedmičnik Vreme pojašnjava: “Zabavnik je list siromašnog društva i njegov je sadržaj za svakoga pomalo, od djece pa do deda i baka.”

Važna odrednica Politikinog zabavnika, posebno nakon ponovnog pokretanja magazina, bio je sadržaj koji bi se mogao predstaviti kao neka nadopuna redovnom obrazovanju. Takav sadržaj prezentiran je kroz niz stalnih rubrika poput: Verovali ili ne, Jeste li već čuli da – interesantne činjenice, Zašto se kaže – lingvistički tekstovi o korijenima i značenjima pojedinih reči, Zabavnikove logičke zagonetke – logički i matematički problem, Zabavnikov ZOO – tekstovi o životinjama, Izumi, otkrića, dostignuća – tehnologija u službi nauke

59ece335-f9ac-4d1d-ab9b-4e2d0a0a0a67-zab

Vječna antologija

Jednostavna koncepcija časopisa i mnogo korisnih podataka Zabavniku daju vanvremensku vrijednost. Sadržaj koji je objavljivan, recimo, 70-ih ili 80-ih godina danas možemo da čitamo bez obzira na činjenicu da je star nekoliko desetljeća. Činjenice objavljivane u rubrici Antologija istinskih čuda za mnoge su i danas nepoznanica. Malo je poznato da je djelo Pustolovine Toma Sawyera Marka Twaina, koje je prvi put objavljeno 1876., bilo prvi roman koji je otkucan na mašini za pisanje. Jednako se čini zanimljivim podatak da je rukopis romana Robinson Crusoe Daniela Defoea, prije nego ga je prihvatio izdavač William Taylor, bio odbijen od dvadeset izdavača. Djelo je objavljeno 1719. godine, a skoro 300 godina kasnije još je rado čitano štivo. Politikin zabavnik imao je rubriku Sportski zabavnik u kojoj je pisano o velikanima sporta poput Franje Kukuljevića, Blagoja Moše Marjanovića, Milovana Jakšića Jakše. Ime Franje Kukuljevića malo je poznato i za dobre poznavaoce tenisa, a riječ je o teniseru koji je bio finalista Roland Garrosa 1940. godine u igri parova. Zabavnik bilježi i sportske nepravde poput one iz decembra 1936. godine, kada je sudija spriječio da zagrebački Hašk Građanski bude prva kontinentalna ekipa koja je na domaćem terenu pobijedila prvaka Škotske Heartsa. Anegdota je zabilježena u broju od 9. januara 1940. godine: krajnji rezultat je bio 4:4, a historija se nije desila. Na istoj stranici opisan je i incident koji se desio u finalu Balkanskog kupa koji se održavao u Atini 1935. godine. Na utakmici između reprezentacija Kraljevine Jugoslavije i Rumunije, jugoslavenskog golmana Bartula Čulića nokautirao je jedan od redara na utakmici. U konačnici je Jugoslavija pobijedila 4:0 i osvojila Balkanski kup, a golman Čulić bio je zamijenjen jer nije mogao nastaviti utakmicu.

 

59ece398-b4c4-4657-8d82-4e8e0a0a0a67-zab

Kultura stripa

Prvo uredništvo Zabavnika, ono iz 1939. godine, napravilo je hrabar iskorak kada je otkupilo prava od kompanije Walt Disney za štampanje stripa sa njihovim junacima. Miki Maus, Paja Patak, Šiljo i drugi obilježili su kako Politikin zabavnik tako i mnoga djetinjstva. Strip je nešto što predstavlja konstantu u sadržaju Zabavnika i njegova uloga u promoviranju strip-kulture na prostoru bivše Jugoslavije vrlo je značajna. Pored brendiranih strip-junaka, na stranicama Zabavnika nalazimo originalan pristup narodnoj tradiciji. Riječ je o stripovima po motivima iz narodnih pripovjedaka Baš-čelik, Čardak ni na nebu ni na zemlji itd. Ove stripove je crtao Đorđe Lobačev – za ljubitelje stripa poznato ime, pionir jugoslavenskog stripa.  Što se tiče velikih strip-junaka, čitaoci Zabavnika uživali su u avanturama Flasha Gordona i čarobnjaka Mandraka sa svojim pomagačem Lotharom. Ljubitelji stripa će se sjetiti i Iznoguda, velikog vezira koji pokušava da postane kalfa, pa onda detektiva Ripa Kirbyja, Fantoma, Modesty Blaise, Princa Valijanta, Taličnog Toma, Corta Maltesea…

 

59ece3f0-3f90-4d05-970b-4ee20a0a0a67-zab

Politikin zabavnik u svom “socijalističkom periodu” dijelom je promijenio uređivačku politiku tako što je povećan broj tekstova čija se tematika odnosila na prostor bivše Jugoslavije. Postojala je rubrika pod nazivom Iz naše prošlosti. Kako i sam naziv upućuje, sadržaj tekstova odnosi se na događaje, običaje i slično koji se odnose na prostor nekadašnje Jugoslavije. U broju od 22. februara 1952. godine objavljen je tekst Hercegovački pirinač, koji govori o tome kako se desilo da se pirinač počne uzgajati u Bosni i Hercegovini. Iz tog teksta izdavajamo: “… godine 1833. Ali-paša Rizvanbegović boravio je u Carigradu. Vraćajući se u Hercegovinu, on je poveo sa sobom nekog Mustafu –  pirindžliju, stručnjaka sa sijanje i gajenje pirinča. Već iduće 1834. godine na imanju u Ljubuškom uspješno je započeto sijanje pirinča. Tako se pirinač počeo sijati i u Novim poljima kod Čapljine. Najpoznatiji hercegovački pirinač zvao se ‘Ljubušak’. Godine 1868. Hercegovina je proizvela 15 vagona pirinča.” U istoj rubrici, u oktobru 1952. godine, objavljen je i tekst koji opisuje “skakanje na mješinu”, igru popularnu u Bosni za vrijeme osmanske uprave. Pravila su bila jednostavna: takmičari su skakali na naduvanu mješinu koja je bila namazana, kako piše u Zabavniku, zejtinom, a pobjednik je bio onaj pod kojim bi mješina od siline skoka eksplodirala. U praksi to izgleda kao da skočite na naduvanu loptu namazanu uljem. Obično bi se pokušaj završavao vratolomnim padom na oduševljenje publike. U istoj rubrici bilježimo i tekstove o životu Sime Milutinovića Sarajlije, dio putopisa po Bosni iz 1530. godine i zabilješke posjeta Evlije Čelebije Dubrovniku i Nikoli Zrinjskom.

Sredinom aprila 1952. godine pokrenuta je rubrika Jugoslavija u slici i riječi. Ugašena je nakon nekoliko brojeva. Sadržaj rubrike je predstavljao najveće radne kolektive u tadašnjoj Jugoslaviji. Bosna i Hercegovina je predstavljena pričama o rudnicima tuzlanskog bazena i Željezari Zenica.

 

59ece44e-046c-40a0-b3a8-4f720a0a0a67-zab

Pozitivni uticaj

Značaj i uticaj Politikinog zabavnika na mlade ljude u bivšoj Jugoslaviji nikada nije jasno valorizovan. Zabavnik je značajna činjenica za jugoslavensko društvo. Zanimljivu analizu sadržaja napravio je Zoran Janjetović iz Instituta za noviju istoriju Srbije. Janjetović se u tekstu pod nazivom Hrvatska povijest na stranicama Politikinog zabavnika bavio analizom izbora tema iz hrvatske historije u Zabavniku, oslanjajući se na svoje ranije istraživanje, ustvrdivši da je u Zabavniku ukupno objavljeno 210 priloga o hrvatskoj historiji, što predstavlja 4,5% ukupno objavljenih priloga. U zaključku teksta Janjetović navodi da je “pisanje o temama vezanim za hrvatsku povijest razmjerno i pozitivno. Cilj je bio da se čitaoci upoznaju sa hrvatskom poviješću te da se tako njeguje općejugoslavenski patriotizam”.

Moglo bi se zaključiti da je Zabavnik pozitivno uticao na mlade i pored činjenice da ne postoji niti jedno istraživanje koje bi ovo potvrdilo. Sadržaj magazina je djecu od najranijeg doba učio onome čega nije bilo u školi i što većina roditelja nije mogla da uradi. Pošto će Zabavnik krajem februara proslaviti 78. rođendan i pošto je red nazdraviti u tu čast, prigodnim se čini prenijeti priču objavljenu u ovom listu o “običaju kucanja čašama”. Običaj potiče od Kelta, koji su mu pridavali veliki značaj. Kucanje čašama predstavlja znak prijateljstva. Veliki simbolički značaj Kelti su objašnjavali time da u tom svečanom činu učestvuje svih pet čula. Čulo vida – tekućina se vidi, čulo osjetila – osjeća se miris tekućine, čulo okusa – osjetimo okus tekućine na jeziku kada je pijemo, čulo dodira – osjetimo čašu u kojoj se nalazi tekućina, i na kraju, čulo sluha – onaj zvuk u kojem uživamo kada se čaše kucnu.

Ako budete u prilici i imali potrebu, sjetite se ovog keltskog običaja i nazdravite tradiciji dugoj 78 godina i poduhvatu koji je ispratio u historiju šest država.


AMI

Postirano 12 September 2017 - 06:08 PM

Sjećate li ih se? OVO SU DJEČJE IGRE KOJE SU IGRALI NAŠI STARI

597b9249-24bc-4a03-8950-352c0a0a0a67-igr

 

Pošto, kumo, lonac?, Care, care, koliko je sati?... Nastavite niz i prisjetite se nekih od igara koje su bile popularne prije nego što su računala i pametni mobiteli djeci počeli određivati sadržaj slobodnog vremena. Za razliku od računalnih, za koje ni ne treba društvo jer se igraju u osami dječje sobe, stare igre bile su nezamislive bez pravih suigrača i to po jednostavnom pravilu: čim više, to bolje i veselije.

Danas djeca sjede na klupi u parku, čak i na plaži jedno do drugog, svako zadubljeno u svoj mobitel. Prije je trebalo pronaći ekipu i zatim dogovoriti zabavu. I bilo je veselo.

Možda ih popis nekih njima novih dječjih čuda uvjeri da postoji zabava bez ekrana.

Nekoliko zaboravljenih uličnih igara (možda ste ih vi zvali drugim imenom, ali suština je ista)

Neka puca

Djeca su okupljena oko lopte i drže ruku nad njom. Jedan izgovara: "Neka puca, neka puca..." i dodaje ime djeteta koje izabere. Prozvani brzo uzima loptu i pokušava pogoditi nekoga od suigrača. Pogođeni ispada iz igre.

Tapkanje

Svaki igrač dobiva pet sličica koje posloži na tlo. Cilj je udarcem dlana preokrenuti karticu. Igrač uzima onoliko kartica koliko ih je udarcem dlana uspio preokrenuti, a pobjednik je onaj tko u konačnici osvoji najviše kartica.

 


AMI

Postirano 03 August 2017 - 04:44 PM

Junak našeg detinjstva: Sećate li se Boška Buhe? Ovako izgleda danas

1.png?resize=640%2C332

Skoro da ne postoji osoba koja nije čula ili pogledala čuveni jugoslavenski film ” Boško Buha ” . Ovako danas izgleda glumac koji je tumačio ulogu mladog partizana.

Boško Buha je jugoslovenski film snimljen 1978. godine. Režirao ga je Branko Bauer, a scenario su pisali Boško Matić i Dušan Perković. Radnja je posvećena životu Boška Buhe, mladog partizana i narodnog heroja koji je postao jedna od najvećih ikona bivše Jugoslavije.

Nakon neverovatne distribucije u bioskopima, proširena verzija filma je prikazana na programu JRT u obliku mini serije.

Glumac koji je tumačio ulogu Boška tada je imao 15 godina. Dnas Ivan Kojundžić ima 52 godine a živi u Zagrebu i radi na hrvatskom radiju.

 

Ispod pogledajte kako izgleda glumac koji je tumačio ulogu Boška Buhe 38 godina kasnije.

1.jpg?resize=612%2C400&ssl=1

Pregledaj cijelu temu (otvara novi prozor)